U organizaciji Narodne knjižnice HNŽ/K Mostar otvorena je prva međunarodna konferencija “Zelene knjižnice – održiva budućnost knjižničarstva”, koja je okupila stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Poljske.
Konferencija, koja se održava 5. i 6. studenoga u Mostaru, okupila je 70 sudionika s ciljem poticanja suradnje i razvoja mreže knjižnica koje zajednički djeluju na promicanju održivog razvoja, ekološke svijesti i zelene pismenosti.
Narodna knjižnica HNŽ/K Mostar potiče ekološku odgovornost
Ravnateljica knjižnice Julijana Pavlović kazala je kako knjižnice danas imaju važnu ulogu u stvaranju održivog društva: “Želimo da zelena pismenost u Bosni i Hercegovini postane sastavni dio knjižničnog djelovanja i stil života. Knjižnice mogu biti mjesta dijaloga, obrazovanja i poticanja svijesti o odgovornom odnosu prema zajednici i prirodi.”
Narodna knjižnica HNŽ/K Mostar već niz godina promiče ekološku odgovornost kroz reciklažu, digitalizaciju knjižne građe i edukativne programe, čime aktivno doprinosi održivosti i obrazovanju građana svih uzrasta.
Premijerka Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač naglasila je važnost konferencije i njezine poruke: “U vremenu kada su promjene jedina konstanta, iznimno je važno prepoznati novu ulogu knjižničarstva. Kada se u taj okvir uključi održivi razvoj i koncept zelenih knjižnica, dobivamo posebnu temu i izazov koji vrijedi prihvatiti.”
Ulaganje u knjižnice je ulaganje u budućnost
Dr. Senada Dizdar s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koja je članica Organizacijskog odbora konferencije naglasila je dugogodišnju ulogu knjižnica u poticanju održivosti: “Zelena pismenost zapravo je nešto što knjižnice oduvijek žive. Svojim postojanjem i funkcijom, kroz brigu o knjigama i promicanje njihove dugotrajne upotrebe, knjižnice već desetljećima potiču održivost – smanjenjem tiskanja, dijeljenjem primjeraka i promicanjem odgovornog korištenja resursa. Kroz različite aktivnosti – igraonice, čitaonice i radionice – djeca se od najranije dobi uče čuvati okoliš. To je nekada bio dio kućnog odgoja, a danas knjižnice imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o očuvanju prirode za dobrobit budućih generacija. Ulaganja u knjižnice i edukaciju su ulaganja u budućnost – jer zelena pismenost nije samo pitanje ekologije, nego i promjene načina razmišljanja i života”, kazala je Dizdar.
Predavači i sudionici iz 5 zemalja iz regije
Program konferencije obuhvaća predavanja stručnjaka iz Poljske, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, među kojima su: Eva Hackenberg iz Goethe-Instituta u Varšavi, Kristina Čunović iz Karlovca, Ana Bakarić iz Zagreba, Ivan Kraljević iz Pule, mr. Jelena Petrovska iz Bitole te domaće predavačice mr. sc. Nadina Grebović Lendo, šefica Biblioteke Filozofskog Fakulteta i direktorica Biblioteke Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. Ana Buljubašić, sa Sveučilišta u Mostaru i
Konferencija se održava u partnerstvu s Goethe-Institutom, Fakultetom prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Hrvatskim domom HSK, uz pokroviteljstvo Federalnog ministarstva kulture i sporta, Vlade HNŽ-a i Ministarstva turizma i zaštite okoliša HNŽ-a.
Konferencija „Zelene knjižnice“ je početak zajedničke misije koja povezuje znanje i viziju zelenijeg sutra, poručili su organizatori iz Narodne knjižnice HNŽ/K Mostar.
