Narodna knjižnica HNŽ, Mostar kao matična knjižnica,  obavlja svoju matičnu djelatnost, kao što je obavljanje stručnog nadzora školskih, javnih i narodnih knjižnica,  unapređivanje stručnoga rada u knjižnicama na načelima suvremene knjižnične teorije i prakse a radi što kvalitetnijeg obav­ljanja knjižnične djelatnosti te obavlja svoju osnovnu djelatnost, nabavku, obradu, čuvanje te davanje na korištenje knjižnične građe.

Knjižnica je u početku bila smještena na prvom  katu restorana Jagnje. 1950.  Knjižnica je preseljena na Lenjinovo šetalište, u prostre na prvom  katu  kuće Mujage Komadine, nekadašnjeg gradonačelnika Mostara s početkom 20. St. S povećanjem fonda Knjižnice 1959. Godine, Knjižnica je uselila u prostore Doma kulture na Rondou., Knjižnica je prilikom useljenja brojila 40 000 knjiga.

U zlatnim godinama knjižnice ovjenčana je s nekoliko nagrada 14. februar i Orden zasluga, 1981. godine proglašenja je najboljom knjižnicom u Bosni i Hercegovini i iste godine dobiva ime po Đuri Pucaru-Starom. U početku djelovanja knjižnice mnogo knjiga je bilo uklonjeno zbog političkih razloga nakon Drugog svjetskog rata, a u vrijeme Domovinskog rata samo dio knjiga iz bogatog fonda je spašen, tj. prijeratni fond od 218 000 knjiga, nakon rata smanjen je drastično i spašeno je 102 000 knjiga.